23. ruj 2010.

Bice skoro propast sveta


Prijateljstvo
Uvek govorim da Njegoševa izreka: „Na muci se poznaju junaci", ne sme da se primenjuje na prijateljstvo. Prijatelji nam nisu potrebni isključivo u tragičnim trenucima, naprotiv, oni treba da nam ulepšavaju ubitačnu dosadu uvek istog ritma svakodnevice. Zašto bi, recimo, moja majka morala da umre da bi se moji prijatelji okupili, zar ne bi bilo lepše da mi nenajavljeni banu u kuću kad već ionako prolaze tuda?

Ljubav

Ljubav je precenjena u prošlim vremenima i neki se i danas drže starih pravila, da pate, na primer. Prava mera ljubavi je da sebe volite nesebično, da ništa sebi ne zakidate, da sve praštate sebi. Najvažnije je da ne gajite neuzvraćenu ljubav, jer zašto biste voleli nekoga ko vas ne voli? Prošla su vremena „ko tebe kamenom..."

Putovanja

Nikada nisam volela da putujem. Ja sam biljka koja je pustila koren ovde i voli sa ove tačke da posmatra deo sveta koji se ovde vidi, ali do tančina, i zbog toga mi treba ceo život da bih videla sve pojedinosti, zato je poneko drvo dugovečno, masline žive i više stotinu godina da bi zadovoljile svoju radoznalost. A kad putujem, uvek uvidim da se moj svet ne razlikuje od njihovog. Ceo svet je - ovaj svet, svuda istovetan.

Knjige

Puna mi je kuća nepročitanih knjiga, to je upravo dokaz da mnogo čitam, ali oči uvek žele više nego što mogu i na javi i u snu.

Inspiracija

Inspiracija je precenjena i lažni je termin. Sama insipracija ne znači ništa bez delanja. Inspiracija je kod mene samo početni udarac. Na primer, čitala sam dela Prima Levija, čitala sam ih godinama, a tek onda jednog dana shvatila da tvrdi: „Bilo je Holokausta, dakle nema Boga." To me je podsetilo na mog oca koji je preživeo Dahau, a budući da je bio pobožni Jevrejin, on je iz toga zaključio, nasuprot Primu Leviju, da Boga ima, jer je njemu dao ulogu žrtve a ne SS oficira ili Hitlera, i tako sam tri godine pisala roman „Divlji jaganjci", zaboravivši potpuno na Prima Levija, to jest na početni udarac, inspiraciju. Tek kad sam završila, setila sam se početka.

Nada

Nada je kao i ljubav, pobeda iluzije nad razumom. Razum kazuje da toga nema, ali naša želja ne odustaje, istrajno se pomoću nade bori za ostvarenje svojih ciljeva.

Vera

Vera je žensko ime lepih, ljupkih, ali varljivih, nevernih žena.

Država

Državu čini skup ljudi koji su izabrali određeni prostor gde se množe, glože, žive i umiru da bi na kraju ostavili svoje kosti za buduća vremena, kao dokaz da su postojali na planeti Zemlji. A vladari državu mogu da zagade ako zaborave da su i oni deo tog skupa ljudi.

Nagrade

Nagrade služe za utehu onima koji mnogo rade, jer iza svake nagrade stoji hiljadu neuspeha, poraza, poniženja.

Novac

Novac nije ništa, a sve se može kupiti njime. U vreme tranzicije i život se prodaje za novac. Ako ga nemate, ne možete se lečiti ni od malih bolesti koje vam isto mogu doći glave kao i velike. Stara izreka: „Sve što je za novac - jeftino je" više ne važi jer u naše vreme tajkuni i ljubav i moć i pamet mogu da kupe i očigledno i kupuju. Sve što imamo prodajemo im da bismo i mi preživeli. Sve pripada njima, a mi možemo slobodno da ih posmatramo ako nam je to zanimljivo ili da okrenemo glavu i umremo od gladi. Izbor je naš i na javi i u snu.


- uz -
*prvi dan jeseni
**Eva Ras na farmi
***Citanje njenog romana "U raj sa Evom"

Milo moje

Nikad više, milo moje, nikad više!
Nikad više onog leta
nema zašto cvet da cveta.
Umrle su oči tvoje
nikad više, gotovo je!

Plakati neću ja, milo moje!
Oko je prazno i slepo.
Sad jeste, zlo je, sve svršeno je
a bilo nam je, bilo nam je lepo!

Sve je prošlo, milo moje, sve je prošlo!
Ničeg nema, sve se gasi
nestali su oni glasi.
Umrle su reči tvoje
sve je prošlo za nas dvoje.

Plakati neću ja, milo moje!
Oko je prazno i slepo.
Sad jeste, zlo je, sve svršeno je
a bilo nam je, bilo nam je lepo!

Otišlo je, milo moje, otišlo je!
Moja prazna ruka vene
nema tebe pored mene.
Umrlo je srce tvoje
gotovo je, otišlo je!

Bisera Venetanlić 1973.